Sve kulture imaju svoje mitove - priče koje su odraz religijskih i društvenih vjerovanja. U tim se pričama pojavljuju bogovi i nadljudska bića, a one same istražuju velika životna pitanja: "Odakle smo došli?" ,"Zašto smo na svijetu?", i "Zašto postoji zlo?" Iako su mitovi jako stari, oni nas i danas privlače zato što sadrže vječne istine.
Mitovi, priče o bogovima i njihovoj povijesti nisu samo stvar grčke
mitologije, već i prirodni narodni od svojih davnih početaka posjeduju
svoje mitove s elementima totemizma i magije. Mnoge magijske radnje popraćene su pričanjem mitova. Kultovi i simboli
nerijetko se interpretiraju kratkim mitovima. Postoje i mitovi o
prirodi koji pokušavaju objasniti prirodne pojave, pri čemu su oni često
povezani s vračarskim činima.
Mitovima se nastoji potaknuti rast biljaka, a i ritualne priče imaju to
isto za cilj. Mitovima se želi objasniti i prošlost i budućnost, izgled
svijeta, struktura kozmosa. Poseban predmet mitskih priča je i čovjek,
njegova prošlost i njegova budućnost, kao i njegov zagrobni život.
Postoje mitovi o nastanku kulture, kao i socijalni i politički
mitovi, mitovi o nastanku naroda, plemena, roda, obitelji, braka, rata.
Mitovi kao pokušaj razumijevanja i objašnjavanja stvarnosti često
posjeduju svoju logičnost i sustavnost, ali se ponekad čine i kao besmislene priče.
Pri tome su mitovi primitivnih, tj. prirodnih naroda nerijetko pomiješani s elementima iz mitova velikih religija. Posebno plodno tlo za razvoj mitologije je politeizam.
Nema komentara:
Objavi komentar